Čišćenje Spičanskog Polja 30/05/21
Prva akcija uspješno završena!
Naš se tim okupio u nedelju 30og maja ispred škole ‘Kekec’. Nismo ni znali da cemo se okupljati baš oko velikog crvenog srca, naslikanog ispred ulazu u školu. Čekali smo do 12 sati i 15 minuta da se pojave dobrovoljci. Očekivali smo da će se pojaviti minimum dvadesetak ljudi, obzirom da smo sproveli marketing kampanju (ištampali majice, podijelili letke, izlijepili postere i pošteno dali svoje vrijeme novac i entuzijazam za pripremu ove akcije), kao i dobili mnogobrojna obećanja kako će se doći na akciju i dovesti mnoge sa sobom i bla…bla…bla…NIKO, ama baš niko, se nije pojavio (sem našeg tima, najuže rodbine i najbolje tri drugarice, koji su nam od početka nesebično pomagali)!
‘Svaka čast’ sutomorčani, ‘svaka čast’ barani!!! Prvi ste kad treba kukati i za sve kriviti politiku, političare i vladu, a kad treba očistiti vaše smeće; koje ni politika, ni političari ni Vlada Crne Gore nisu napravili – „…svi junaci nikom ponikoše, i u crnu zemlju pogledaše…“.Usred akcije su nam se ipak pridružile majka sa kćerkom i unukom, koje su došle iz Njemačke kao turisti i krenule na plažu, ali su što zbog oblačnog vremena, a većinski zbog lične humanosti, ipak odlučile da nam se pridruže i pomognu u akciji čišćenja.Nažalost nismo im zapamtili imena, ali koristimo ovu priliku da im se još jednom od srca zahvalimo.
Nas desetak je radilo bez pauze cijelo poslije podne, sve dok nas kiša nije otjerala. Kupili smo razvaljene kišobrane, stare cipele i slično – a naravno najviše je bilo plastičnih kesa i boca, limenki, maramica za jednokratnu upotrebu i omotniča od slatkiša. Obzirom da plastične kese i vlažne maramice nisu biorazgradive, pa se ni ne mogu vremenom raspasti, nalazili smo ih integrisane sa zemljom i biljem. Morali smo ih iskopavati i rezati, kako bi ih sakupili zajedno sa zemljom i granjem. Najviše vremena nam je oduzelo čišćenje plastičnih kesa sa trnovitog žbunja koje su tu godinama stajale razapete, jer se do njih nije ni moglo prići bez velikih štapova (kojim smo takođe koristili i za lupkanje po travi i žbunju, kako bi prvo otjerali potenncijalne neprijatne ‘stanovnike’ poput zmija), niti smo ih mogli očistiti bez ograbotina.
Cijelo iskusvo nam je pomoglo da shvatimo nekoliko bitnih činjenica. Kao prvo shvatili smo do koje je mjere značajna i neophodna osnovna misija Ekobioma – što je podizanje opšte svijesti stanovništva. Stoga ‘nema ljutiš’, već nam valja još jače prionuti na posao, pogotovo sada kad su i djela (odnosno odsustvo istih) potvrdila do koje mjere je ta svijest niska; u krajnjoj liniji zato smo i uveli Revoluciju srca da pomognemo podizanje ekološke, zdravstvene i humanitarne svijesti. Drugi važan uvid je bila spoznaja koliko je hitno izbaciti ili bar smanjiti upotrebu plastike – pa smo zaključili da borba protiv plastike treba i mora biti fokus naše naredne akcije. Osim toga i sigurni smo da će većina onih koji pročitaju ovaj blog, ili krenu sljedeći put na plažu Maljevik – sa zadovoljstvom odahnuti kada vide čisto Spičansko polje. Neki od njih će sigurno i poželjeti da nam se pridruže ili da i sami organizuju ili pomognu slične akcije u budućnosti.
Vraćali smo se kući po kiši, noseći boce od 5 litara punih cedevite i kese sa zdravim ‘grickalicama’ (koje je Erna brižno napravila od badema, oraha, lješnika i suhog voća; te koje smo pripremili i ponijeli na akciju dobrovoljcima za osvježenje). Cijeli tim Ekobiom je bio zadovoljan i osjećali smo se duhovno ispunjeni gledajući Spičansko polje – kako najzad blista!